Letci s informacijama za žene i djecu žrtve nasilja

Akcija ostavljanja letaka s informacijama

Danas kreće akcija ostavljanja letaka sa informacijama za žene i djecu žrtve nasilja na javnim mjestima. S obzirom na trenutne okolnosti žrtve nasilja su u još težem položaju stoga smatramo da bi bilo važno na ovakav način obavijestiti žene i djecu žrtve nasilja o što bržem načinu pomoći ženama i djeci žrtvama nasilja.

Okrugli stol „Pandemija nasilja“

udruga brod logo

Virtualni okrugli stol u organizaciji Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Hrvatska pod nazivom „Pandemija nasilja“ održan je u utorak, 14. travnja 2020. godine. Prijenos okruglog stola bio je omogućen putem Facebook stranice Foruma žena i službenog Youtube kanala SDP-a.

Sudionice i sudionik okruglog stola bile/i su:  Maja Sporiš, predsjednica Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Hrvatske, moderatorica; dr. sc. Maja Mamula, psihologija, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava iz Zagreba; Anamarija Matanović, koordinatorica projekata Udruge Brod – grupe za ženska ljudska prava koja vodi savjetovalište i sklonište za žene žrtve nasilja iz Slavonskog Broda; prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med. spec. epidemiolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Maja Sporiš je navela kako je Forum žena organizirao okrugli stol uslijed svjesnosti porasta nasilja u obitelji zbog svih kriznih situacija, pa tako i ove vezane uz pandemiju koronavirusa. Istaknula je kako kućna izolacija nije jedini razlog zbog kojeg raste nasilje. Stres je u društvu podignut na izrazito visoku razinu jer su brojne osobe dobile ili očekuju otkaze, ili rade od kuće, a za to nemaju uvjete ili je kućni budžet splasnuo. Pristup skrbi za žrtve nasilja u ovim okolnostima traži pojačanu skrb i širenje kapaciteta što je između ostalog zatražio i Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog Parlamenta od država članica. Neke zemlje su se odlučile na veća i dodatna izdvajanja financijskih sredstava, no Hrvatska nije među tim zemljama.

Maja Mamula se osvrnula na modele u Francuskoj i Španjolskoj, odnosno model smještaja žrtava nasilja u obitelji u hotele. Istaknula je kako skloništa nisu samo krov nad glavom, nego puno više od toga – potrebno je osigurati psihološku pomoć i podršku, psihosocijalni rad i pravne savjete. Što se tiče prijave nasilja u ljekarnama, većina slučajeva nasilja u obitelji nije klasična talačka situacija, većina žena ima mogućnost nazvati ili njihova bliska rodbina i susjedi znaju za nasilje te postoji mogućnost da se nazovu nadležne institucije ili organizacije civilnog društva. Navela je kako osobno smatram da je to scenarij koji ne bi funkcionirao u Republici Hrvatskoj.

Branko Kolarić kao epidemiolog sada poprilično pojačano radi sa ustanovama iz nadležnosti socijalne skrbi i ističe da trenutno situacija prilikom izmještanja žrtve iz kućanstva funkcionira tako da se žrtve, majku zajedno s djecom, smješta u poseban odvojeni prostor na 14 dana te ukoliko se razviju simptomi bolesti se radi testiranje. Ako se simptomi ne pojave nakon 14 dana izolacije, žrtva se smješta u sklonište.

Anamarija Matanović je opisala rad skloništa Udruge Brod – grupe za ženska ljudska prava. Istaknula je kako se broj poziva u pravnom savjetovalištu smanjio od početka pandemije no pretpostavlja kako se žene ne odlučuju tražiti pomoć i podršku jer i sudovi rade usporenijim procesom. Navela je kako u njihovom skloništu još uvijek ima slobodnih kapaciteta te kako pretpostavljaju da će prijave nasilja u obitelji eskalirati kada se mjere ublaže ili ukinu.   

Maja Mamula je istaknula i da svi koji su u lancu zaštite žrtava nasilja moraju djelovati koordinirano te da Žensku sobu – Centar za seksualna prava državna tijela nisu kontaktirala na temu zbrinjavanja žena žrtava nasilja u obitelji. Napomenula je da u Hrvatskoj postoji Nacionalni tim za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u skladu s Istanbulskom konvencijom kao najviše tijelo koje može izdavati preporuke, reakcije i protokole te je prije nekoliko dana upućen dopis nadležnom Ministarstvu da se sazove hitna sjednica Tima kako bi se uputile preporuke prema županijskim timovima i javnosti.

Maja Sporiš je zaključila održavanje virtualnog okruglog stola napomenom kako je neizmjerno važno uvrstiti rodnu dimenziju u sve analize i rješavanje sadašnje krize. Potrebna je analiza kako je trenutna kriza utjecala na živote žena, a kako na živote muškaraca. Bez takvih analiza dugoročno nećemo moći kreirati politike kojima bi se saniralo trenutno stanje, a da se pritom dodatno ne naruši rodna ravnopravnost u društvu.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Slavonskom Brodu


Brođani progovorili o nasilju

'Najbolje smo mrtve'

Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplusPerformans Udruge Brod
 
 

Iz osobnog iskustva ili onoga što su kao djeca gledali i doživjeli u 'četiri zida' obiteljske kuće, progovorili su danas, hrabro i izravno, Brođani na glavnom gradskom Trgu. Svoje su sugrađane, pritom, preklinjali: 'Progovorite, samo progovorite!'.

SLAVONSKI BROD - Na posebno emotivan i upečatljiv način Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Slavonskog Broda obilježilo je danas Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Okupivši one koji su preživjeli neke od oblika obiteljskog nasilja te poznate brodske društvene aktivistice, poslali su snažnu poruku svima koji su se jutros našli na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić.

- Okupili smo se kako bismo obilježili Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. S nama su članice Udruge Brod koje izvode performans koji simbolično predstavlja sjećanje na mrtve žene; žrtve partnerskog nasilja u Hrvatskoj i svijetu. Samo je u Hrvatskoj, u posljednjih deset godina, ubijeno tristo žena. Naziv performansa je „Najbolje smo mrtve". Neki nas pitaju čemu obilježavanje ovog Dana kad se ništa ne mijenja. No, priče koje završe u medijima, upravo su posljedica skretanja pozornosti na ovaj problem za koji neki još uvijek tvrde kako ne postoji. Mislila sam čitati sve ovogodišnje priče objavljene u medijima o nasilju nad ženama, no na samo jednom portalu, za samo ovu godinu, pronašla sam više od trideset takvih članaka. - poručila je Maja Jarić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Slavonskog Broda, naglasivši time učestalost nasilja nad ženama.

Prolaznike su na slavonskobrodskom korzu na zaustavljanje danas najviše natjerale riječi onih koji su osobno osjetili ili svjedočili nasilju nad ženama. Svojim su stihovima zavapili kako svi zlostavljani trebaju pomoć, iskreno opisavši svoje osjećaje.

- Kao dijete prošlošću vlastitom obilježena zauvijek, podižem apel, dušom vrišteći. Riječi buntovničke stihom ispisujem, tražeći ono zrno istine i dobrote u svakom čovjeku; pobunu prošlošću svojom izgovaram, moleći dušom za sve zlostavljane. Za uplašene, pretučene i sve ponižene; svjedocima što glavu okreću, obraćam se u ime zlostavljanih. Zaštitu tražim u Apelu na savjest duše. Progovorite, samo progovorite. - zavapila je Ružica Todorović pred cijelim korzom u svom 'Apelu na savjest'.

Kroz pjesme je o teškim temama lakše progovoriti, ali one ujedno opisuju i svu težinu proživljenog. Koliki trag ostaje na djeci koja svjedoče obiteljskom nasilju, pokazao je i jedan Brođanin.

- Pola su dva u noći kako su te odvezli. Znam kako nećeš preživjeti. Na koncu, starost će te uzeti, mama. Zašto mi je bila potrebna tvoja smrt kako bi tek sada rekao? Oko četiri godine sam imao. Zar da te udari čizmom? Sjedim na podu i plačem, kako  da ti pomognem. Čekat ću do jutra telegram, a onda ću se suočiti s njim; senilnim. Jučer sam pred djetetom ošamario ženu. - iz srca je svoju pjesmu, znakovitog naslova „Neka ostane u obitelji", pročitao Brođanin Gabrijel Barišić.

 
 

Tekst i video preuzeti su sa portala Sbplus. Autor teksta je Željka Gavranović

Fotografije iz galerije su preuzete sa portala Ebrod.